Praznici bi trebalo da budu vreme uživanja, odmora, deljenja radosti i zajedničkih trenutaka. Iako su planiranje putovanja, priprema obroka za puno ljudi, osmišljavanje poklona za članove porodice i organizovanje događaja stresne aktivnosti, većina ljudi ih percipira kao srećne trenutke i pristupaju im s iščekivanjem i osećanjem sreće i ispunjenosti.
Međutim, ne osećaju se sve osobe na takav način. Praznična euforija zaobilazi veliki broj ljudi. Praznici mogu biti vrlo iscrpljujući za ljude koji se nalaze u stanju emotivne krize ili se suočavaju sa specifičnim životnim situacijama.
Šta je depresija?
Naziv depresija nastao je od latinske reči deprimere, što znači sniziti. Snižena mogućnost funkcionisanja i sniženo raspoloženje, upravo su najpoznatija obeležja depresije. Povremene faze neraspoloženosti i tugovanja zbog različitih vidova gubitaka ne ukazuju na obavezno prisustvo depresije. Depresija se dijagnostikuje kada je stanje tuge i bezvoljnosti kod osobe prisutno duži vremenski period, kada je ometa u uobičajenom funkcionisanju i utiče na sve segmente života.
Praznična depresija je stanje koje karakteriše stanje sniženog raspoloženja i izmenjenog funkcionisanja koje se javlja uoči praznika. Najčešće se spominje u kontekstu novogodišnjih praznika, ali ne isključuju epizode koje se javljaju u kontekstu drugih praznika koje se u određenim kulturama proslavljaju.
Koji su uzroci praznične depresije?
Praznična depresija najčešće se javlja kao posledica dejstva različitih uzročnika: umora, trenutne životne situacije, percepcije budućnosti, ali i stresa izazvanog finansijskim poteškoćama, preterane komercijalizacije, nerealnih očekivanja, nedovoljne integrisanosti u društvo, nemogućnosti provođenja vremena sa članovima porodice i drugih. Konzumerističko društvo zasniva se na praćenju trendova, sredina iznova nameće pritisak da se novine usvajaju brzo, a pojedinci koji ne uspevaju da isprate ove promene, najčešće reaguju povlačenjem, nesigurnošću i nelagodom. Takođe, sredina nameće i zahtev da se tokom praznika oseća srećno i zadovoljno, da se tuga ostavi po strani i uživa u trenutku.
Često se dešava da osobe, nezadovoljne rezultatima postignutim u prethodnoj godini, u novu godinu ulaze sa osećanjem krivice ili pritiskom da neostvarene rezultate ostvare prvom prilikom.
Statistički podaci pokazuju da se tokom praznika povećava potreba za korišćenjem usluga psihologa i psihoterapeuta. U posebnom riziku su osobe kojima su već dijagnostikovani neki psihički poremećaji, mlade, nezaposlene osobe, kao i osobe koje su nedavno doživele neki težak i stresni događaj.
Praznična depresija nije posebno naznačena ni u jednoj klasifikaciji bolesti, ali se poslednjih decenija o njoj redovno govori, posebno u kontekstu sa sezonskim afektivnim poremećajem (depresivna epizoda koja se javlja krajem jeseni i može trajati do početka proleća).
Nekoliko saveta koji mogu pomoći da se osećate bolje tokom praznika
- ukoliko stanje bezvoljnosti ili uznemirenosti traje duže od dve nedelje, obavezno se posavetujte sa psihologom ili lekarom
- provodite vreme sa osobama koje vas razumeju i podržavaju
- postavite sebi realne i dostižne ciljeve
- preuzimajte onoliko odgovornosti koliko smatrate da možete izneti
- odvojte slobodno vreme za svoje potrebe, interesovanja i hobije
- vodite računa o potrošnji novca tokom praznika
- izbegavajte upotrebu alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci
Aleksandra Miladinović, psihološkinja i psihoterapeutkinja pod supervizijom