Prokrastinacija predstavlja odlaganje obaveza i izvršavanja zadataka za sutra ili neki drugi dan. Osoba odlaže ono što joj je neprijatno, naporno, što čini da se oseća nelagodno, zarad obavljanja aktivnosti koje su u tom trenutku manje neprijatne ili zabavne. Odlažu se razne aktivnosti-od svakodnevnih obaveza (čišćenje, lična higijena) do odlaganja fizičke aktivnosti, učenja, polaganja ispita, odlaska na zakazani dejt, radnih zadataka i sastanaka.

Ovakvo ponašanje u nekom trenutku svaka osoba primećuje kod sebe i  ono može predstavljati normalan vid ponašanja. Kada dete odloži izradu domaćeg zadatka da bi vreme provelo s vršnjacima ili kada odrasla osoba odustane od pranja sudova da bi popila kafu sa prijateljima ne možemo govoriti o patološkom ponašanju.

Patološki oblici prokrastinacije javljaju se kada odlaganje i izbegavanje postanu uobičajeni obrasci ponašanja. Nagomilavanje odloženih obaveza dovodi do toga da se one izvršavanju u poslednjem trenutku, da rokovi postaju kratki, a napetost i pritisak još intenzivniji.

Kako izaći na kraj sa prokrastinacijom?

1. Napravite listu prioriteta

Iako deluje kao jednostavan zadatak, veoma često se dešava da ljudi ne uspevaju da odvoje bitno od nebitnog, hitno od manje hitnog ili čak da nabroje sve svoje obaveze i aktivnosti. Lista pripriteta treba da sadrži popis svih obaveza u određenom vremenskom periodu (npr. nedelju dana). Nakon nabrajanja svih obaveza, sledeći korak je izdvajanje onog što je najhitnije za obavljanje, onoga čiji su vremenski rokovi kraći. Ovakav raspored omogućava da se stvori osećaj kontrole nad sopstvenim obavezama i vremenom i otvara mogućnost da se planiraju druge aktivnosti za kasniji period.

2. Postavite sebi vremenske rokove

Često zadaci samo po sebi imaju svoj rok (treba završiti domaći do četvrtka, obaviti analizu za sedam dana, otići kod lekara prvog u mesecu). Kada za obaljanje zadataka već unapred imamo rokove, jednostavnije je organizovati vreme. Poteškoće najčešće nastaju u obavezama koje nisu određene rokovima, kao što su odlazak na trening, započinjanje edukacije, sređivanje kuće, započinjanje novog projekta... Preporučuje se da se i kod ovakvih neodređenih zadataka postave rokovi, da se oni usklade sa listom prioriteta i da postanu sastavni deo našeg rasporeda. Ovakav način organizovanja omogućava da se osoba lakše organizuje i da započne sa realizacijom planova koji nisu vremenski određeni.

3. Definišite negativne posledice odlaganja

4. Pravite kratke pauze

5. Potražite podršku bliskih ljudi

6. Razmišljajte o benefitima

7. Ne odustajte kada se javi neprijatnost

8. Ograničite vreme provedeno na internetu

9.

10. Nagradite sebe nakon uspešno obavljenog zadatka